SAVJETI

Kakvi su Vaši prozori? Zamijenite ih energetski efikasnima, koji će pored smanjenja troškova za grijanje pridonijeti i povećanju ugodnosti u prostoru.

Karakteristike energetski efikasnih prozora:

  • Dvostruko ili trostruko ostakljenje sa zračnim prostorom od najmanje 16 mm. Umjesto zraka kao izolatora, prostor između stakala može biti ispunjen inertnim plinom argonom čime se povećava učinkovitost prozora.
  • Low-e premaz na unutarnjoj strani unutarnjeg stakla sprječava gubitak topline reflektirajući je natrag u prostor.
  • Toplinski gubici se događaju kako kroz staklo, tako i kroz okvir prozora. Okvir može biti PVC, ali s čeličnim ojačanjem; aluminijski, ali s prekinutim toplinskim mostovima te drveni ili kao kombinacija drvo-aluminij.

Ukupni koeficijent prolaska topline bi prema novom propisu trebao biti U < 1,8 W/m2K. Ovi su prozori u odnosu na obično IZO staklo skuplji 20%, ali su im toplinski gubici za 50% manji. Cijena PVC stolarije se kreće od 1800 – 2000 kn/m2, dok je cijena za prozore drvo-aluminij 2500 – 3000 kn/m2.

Osjećate li da kroz procijepe oko prozora ili vrata struji zrak? Prozori ili vrata koji slabo brtve su glavni uzrok gubitaka topline. Ukoliko ste u nemogućnosti kupiti nove prozore, lijepljenjem izolacijske trake oko prozora i vrata smanjiti ćete toplinske gubitke. Cijena ove trake je 40 kn/m.

Provjerite da li postoje pukotine između prozora i zida kroz koje prolazi zrak pri čemu se gubi toplina iz kuće. Pukotine zatvorite odgovarajućim materijalima, kao na primjer PU pjena. Investicijom od 40 kn godišnje možete uštedjeti i do 400 kn na grijanju.

Kako pravilno odabrati novi prozor

Prozor je najdinamičniji dio vanjske ovojnice zgrade, koji istovremeno djeluje i kao prijemnik koji propušta sunčevu energiju u prostor te kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka. Ukupni gubici kroz prozore iznose 50% toplinskih gubitaka zgrade, obično su i desetak puta veći od onih kroz zidove, pa je jasno koliku važnost igra energetska učinkovitost prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrade.

U skladu sa novim Tehničkim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3,00-3,50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2K, europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1,40-1,80 W/m2K. Na suvremenim nisko energetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće između 0,80-1,40 W/m2K.

U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju i prozorski profili koji neovisno o vrsti materijala od kojeg se izgrađuju moraju osigurati: dobro brtvljenje, prekinuti toplinski most u profilu, jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline.

Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s koeficijentom U manjim od 1,40 W/m2K. Također se kao prozorski profil preporuča moderni visoko učinkoviti drveni profil koji je i ekološki i energetski prihvatljiv.

Gubici topline kroz prozore

Gubici kroz prozore su transmisijski (oni kroz zatvoren prozor) i ventilacijski (oni kroz otvoren prozor). Kada se zbroje jedni i drugi, kroz prozore se ostvaruje preko 50% ukupnih toplinskih gubitaka zgrade.

Prozora ima mnogo različitih vrsta, a njihov koeficijent prolaznosti topline kreće se od 0,8 W/m2K kod najboljih prozora s trostrukim staklima i plinskim punjenjem pa sve do 3,5 W/m2K kod starih jednostrukih prozora. Kvalitetniji prozori smanjuju transmisijske gubitke, dok se gubici ventiliranjem mogu smanjiti ugradnjom ventilacijskog sustava ili pomoću senzora otvorenosti prozora koji se povezuje direktno sa kontrolom grijanja/hlađenja i isključuje sustav kada se prozor otvori. Na taj način se smanjuju gubici ventiliranjem.

Na transmisijske gubitke utječe više detalja. Osnovni je svakako koeficijent prolaznosti topline staklene površine i profila prozora. Koeficijent prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala, čiji su među prostori punjeni zrakom, ili bolje inertnim plinom (argonom) koji djeluje kao toplinski izolator. Na vanjskoj površini svakog stakla trebao bi postojati tzv. Low-E premaz (premaz niske emisivnosti), koji smanjuje zračenje topline preko prozora. Postavljanjem tog sloja samo sa vanjskih površina stakala dozvoljava se ulaz topline ali ne i izlaz, tako da staklo djeluje poput toplinskog ventila. Low-E premaz je bezbojan i ne utječe na prolazak svjetla.

Prozor kao građevni element ima funkciju osigurati zadovoljavajuću zvučnu i toplinsku izolaciju, kao i funkciju prirodnog provjetravanja prostora, što se postiže primjenom adekvatnih materijala i konstrukcijskih profila.

U-vrijednost-koeficijent prolaza topline

Ψ-vrijednost-prolaz topline kroz spojne detalje-toplinski mostovi

a-vrijednost-provjetravanje

g-vrijednost-toplinski tok iz vanjskih izvora

ZBROJ OVIH VRIJEDNOSTI ODREĐUJU UKUPNE TOPLINSKE GUBITKE PROZORSKOG ELEMENTA

Prema podacima proizvođača, mijenjanje starog jednostrukog prozora novim dvostrukim (s U=1,3 W/m2K kao i Low-E premazom) isplaćuje se financijski kroz dvije sezone grijanja. Prozori do 1,1 W/m2K su u sličnom razredu isplativosti, dok oni s koeficijentom prolaza topline ispod 1 W/m2K postaju značajno skuplji u odnosu na uštedu te se koriste samo u izgradnji pasivnih kuća.

Vrste prozorskih okvira

Razlikujemo aluminijske, plastične i drvene prozorske okvire.

ALUMINIJSKI PROZORSKI OKVIRI imaju veliku postojanost oblika, što je je od bitne važnosti kod velikih prozorskih okvira i veliku postojanost na vremenske utjecaje (npr. sol).

Oni ne stare i laki su za održavanje. Aluminij ima veliku toplinsku vodljivost, tako je presudno njgovo unutarnje punjenje koje mora biti dobar toplinski izolator kao što je npr. drvo.

PLASTIČNI (PVC) PROZORSKI OKVIRI imaju bolju toplinsku zaštitu od aluminijskih, cijena im je približno ista, ali imaju problematičan vijek trajanja i nisu prihvatljivi sa ekološkog aspekta jer njihova proizvodnja i reciklaža zagađuju okoliš (zato što najčešće sadrže kadmij, omekšivače i sredstva za zaštitu od požara).

Prednost im je lako održavanje u odnosu na drvene prozorske okvire.

DRVENI PROZORSKI OKVIRI imaju udio na trištu od oko 40%. Drvo je klasični materijal za prozore i ako se pravilno održava može trajati i do 100 godina, a prihvatljiv je i sa ekološke strane jer je drvo materijal koji se obnavlja.

Drvo ima najbolji stupanj toplinske i zvučne izolacije. Prilikom požara njegova konstrukcija ostaje postojana i ne proizvodi nikakve otrovne plinove. Važan je i odabir ispravnog zaštitnog sredstva za njih, a ekološki najpovoljnije su zaštite na bazi smola i firnisa.

Također se mora omogućiti i neometan prodor vlage, a da bi prozori bili otporni na vremenske utjecaje moguće je oblaganje aluminijem.

Izo stakla

Kako bi smanjili toplinske gubitke, obični jednostruki prozori se zamjenjuju kvalitetnijim IZO staklima boljih izolacijskih svojstava. Izo staklo je stakleno tijelo sastavljeno od najmanje dvije staklene površine a međuprostor je ispunjen suhim zrakom s točkom rošenja -30°C ili nekim drugim plinom, najčešće argonom, ksenonom ili kriptonom. Navedeni plinovi se stavljaju zbog smanjenja koeficijenta prolaza topline odnosno kako bi smanjili toplinske gubitke kroz prozor.

Bitna svojstva izo stakala su: izolacija prolazu topline, utjecaj na prolaz svjetlosti, bistrina i čistoća stakala, pravilan odraz slike okoliša te ne smije doći do rošenja u međuprostoru.

IZO STAKLO se sastoji od sljedećih dijelova:

a. staklo (npr. 2×4mm)
b. zrak ili plinsko punjenje
c. okvir
d. upijač vlage (molekularna zrnca)
e. unutarnje brtvilo, (butil 5g/m)
f. vanjsko brtvilo, 65-70ml/m

KVALITETA IZO STAKLA ovisi o svakom sastavnom dijelu izo stakla, o kvaliteti materijala i načinu izrade pojedinog dijela.

Stakla koja se koriste pri izradi IZO stakala su:

FLOAT STAKLO – ravno prozirno staklo koje se standardno ugrađuje u IZO staklo i to u debljinama od 3 do 10mm.

LAMINIRANO STAKLO – sastavljeno od više float stakala zalijepljenih folijom. Ovo staklo se koristi i zbog sigurnosnih razloga jer ne puca u male komadiće prilikom oštećenja.

KALJENO STAKLO – termički obrađeno float staklo zbog poboljšanja mehaničkih svojstava, čvrstoće na udar i vlačne čvrstoće na savijanje. U slučaju razbijanja, raspada se na velik broj malih komadića tupih rubova pa je iz sigurnosnih razloga pogodno za korištenje.

ORNAMENT STAKLA – površina im je ukrašena različitim uzorcima.

REFLEKTIRAJUĆE STAKLO – premazano metalnim filmom koji dio svjetlosti reflektira, a dio apsorbira.

Na niski U-faktor kod IZO stakala utječe:

  • debljina i broj međuprostora (U- faktor smanjujemo većim brojem međuprostora i što većom širinom međuprostora)
  • punjenje međuprostora (IZO stakla se pune zrakom ili inertnim plinovima – argon, kripton, xenon ili SF6, koji bitno smanjuju U- faktor)
  • odabir stakla (debljina stakla vrlo malo utječe na U- faktor, ali ga upotreba stakla niske emisije ili Low-e stakla značajno smanjuje. Low-e stakla su s strane međuprostora premazana posebnim metalnim filmom, koji propušta valove kratkih valnih duljina odnosno sunčevu svjetlost, dok zračenje dugih valnih duljina reflektira (IC zračenje).

Low-E stakla

Prema novom Tehničkom propisu o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, prozori s low-e staklima su obavezni u novim zgradama. Prozori s ovakvim staklima imaju koeficijente prijelaza topline oko 1,3 W/m2K što je svakako preporuka pri kupnji novih prozora prilikom renoviranja starih zgrada.

Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida, koji u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake, a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i sprječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo.

Kako pritom potpuno propušta svjetlost, u nekim slučajevima prozoru ne treba nikakvo sjenilo. Kemijskim sastavom i postupkom nanošenja tog sloja na staklo se unaprijed određuje granica na kojoj filter postaje propusan, a podesiva je između 0°C i 70°C. Primjenom ovih stakala u graditeljstvu, uštede na energiji su znatne, a mogu dostići i do 50% energije za klimatizaciju.

Prednost low-e stakla je i to da se može u proizvodnji mijenjanjem udijela nanešenih materijala proizvoditi staklo točno za određena klimatska područja. Razlika u cijeni običnog i pametnog stakla je 20%, no energetska bi ušteda mogla brzo nadoknaditi povećane troškove ulaganja.

Druga razina pametnih stakala zahtjeva još jedno svojstvo – samočišćenje. Nanese li se na staklo tanak sloj titanovog oksida, na površini će se odvijati redox-proces, pri čemu se organske nečistoće na površini stakla uglavnom razlažu na CO2 i vodu. Debljina sloja vanadijevog dioksida je oko 100 nanometara, a njegovo nanošenje na staklenu površinu tijekom proizvodnje stakla jamči mu jednak vijek trajanja. Sa stakla ga neće ukloniti nikakvi vremenski utjecaji, uništit ga može samo razbijanje stakla.

Na sljedećoj slici je prikazan značaj u izboru kvalitetnijeg stakla na području toplinske ugodnosti i uštede energije. Pri vanjskim uvjetima -10°C i unutarnjim uvjetima od +20°C, izo stakla pokazuju daleko bolja svojstva od običnih jednostrukih stakala.

MJERE POBOLJŠANJA NA POSTOJEĆIM PROZORIMA

Do najvećih gubitaka topline dolazi zbog lošeg brtvljenja prozorskog krila i okna prozora, koje se može riješiti stavljanjem različitih brtvila. Ako materijal prozorske konstrukcije dobro vodi toplinu, uz energetske gubitke javljaju se i oštećenja izazvana kondenzatom, a javljaju se i gubici zračenjem topline iz toplije prostorije prema hladnijem okolišu.

Poboljšanje toplinskih karakteristika moguće je postići na sljedeće načine:

  • zabrtviti prozore (i vanjska vrata)
  • provjeriti i popraviti okove na prozorima (i vratima)
  • izolirati kutije za rolete
  • reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta, postavom zavjesa, itd.
  • zamjeniti prozore novim toplinski kvalitetnijim

Brtvljenje

Iz modificiranog i osuvremenjenog presjeka profila prozora vidimo da je spoj između krila i doprozornika u stvari kompleksna konstrukcija koja u prvom redu onemogućava prolaz zraka, a isto tako i prolaz vode. U vanjskom dijelu nastoji se onemogućiti dolazak vode na kritični dio profila, a u unutarnjem dijelu profilacija postiže se brtvljenje zraka. Spoj krila i stakla omogućuje provjetravanje unutrašnjosti profila ispod stakla kao i kvalitetno nalijeganje stakla na vanjski i unutarnji dio.

Dobro brtvljenje prozorskog profila kao i postava toplinske izolacije vanjskog zida u odnosu na profil prozora igraju veliku ulogu u smanjenju ukupnih toplinskih gubitaka.


Izvor: UNDP Hrvatska – EE projekt

Izdvajamo

Izdvojeni proizvodi