KUPAONSKA LINIJA GEBERIT SELNOVA

KUPAONSKA LINIJA GEBERIT SELNOVA

Klasična bezvremenost.

ISKORISTITE TRENUTNE POGODNOSTI DO 15% NA LOŽIŠTA PALAZZETTI

ISKORISTITE TRENUTNE POGODNOSTI DO 15% NA LOŽIŠTA PALAZZETTI

Akcija traje do isteka zaliha!

Hrvatska na tragu EU zakonodavstva

Slika 1: Hrvatska na tragu EU zakonodavstva Od 13.371 ukupno certificiranih zgrada u Hrvatskoj svega 17 posto pripada energetskim razredima A+, A i B. Spomenute podatke iznijela je pomoćnica ministrice za graditeljstvo i energetsku učinkovitost u zgradarstvu dr. sc. Borka Bobovec na svojem predavanju budućim stručnjacima zelene gradnje – polaznicima edukacije Green building professional 2014/2015. “Naš je cilj da većina zgrada dosegne B razred do 2021. godine”, istaknula je. Trenutačno je najveći broj zgrada u razredu C, a slijede one u razredu D. Podatak se odnosi u većem dijelu na stambene zgrade.

Izazovi standarda Europske unije

Slika 2: Hrvatska na tragu EU zakonodavstva

Trenutak pristupanja Europskoj uniji za Hrvatsku je donio puno novosti, ali i velikih izazova, pogotovo kad je riječ o energetskoj učinkovitosti i zakonima u koje je bilo potrebno uključiti europske standarde, a zatim ih početi primjenjivati. Strategija Europa 2020. predviđa ostvarenje održivog rasta uz smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 posto u usporedbi s 1990. godinom, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije na 20 posto i povećanje energetske učinkovitosti za 20 posto. Planom energetske učinkovitosti 2011“ sektor zgradarstva prepoznat je kao potencijal za ostvarenje tih ciljeva s obzirom na to da je odgovoran za 40 posto finalne energetske potrošnje. Utvrđeni su instrumenti za pokretanje procesa obnove zgrada koji bi trebao dovesti do njihove energetske učinkovitosti smanjenjem gubitaka energije, učinkovitim iskorištavanjem energije i proizvodnjom iz obnovljivih izvora.

Postroženi uvjeti energetskih svojstava zgrada

Slika 3: Hrvatska na tragu EU zakonodavstva

Kad je riječ o Hrvatskoj, zgrade čine 42,3 posto ukupne energetske potrošnje u neposrednoj potrošnji. Činjenica je to kojom je dokazana potreba da se EU standardi primijene i u Hrvatskoj. Zakonom o gradnji (NN 153/13 ) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. prenesena je Direktiva EU-a o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU u cijelosti. Borka BobovecSpomenutim dokumentom definirana je metodologija za izračun integralnog energetskog svojstva zgrada i njihovih jedinica (stanova), a u novi hrvatski zakon unesena je i definicija energetskog svojstva zgrade (čl. 20 do 47). Nove zgrade i njihove jedinice trebaju zadovoljiti minimalne zahtjeve energetske izvedbe, tj. imati minimalna energetska svojstva kako bi se postigla troškovno optimalna razina. Primjena se odnosi i na postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija.

Zakon o gradnji sadržava i dijelove koji se odnose na energetsku učinkovitost, elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom, redoviti pregled sustava grijanja i hlađenja ili klimatizacije u zgradi, obvezu energetskog certificiranja zgrada i energetskih pregleda te definiranje ovlaštenih osoba za njihovo provođenje. Prekršajnim odredbama propisane su kazne za sve čimbenike procesa: investitore, projektante, izvođače i vlasnike građevina te osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje kako bi se insistiralo na odgovornosti svakog pojedinca u procesu.

Slika 4: Hrvatska na tragu EU zakonodavstva Potkraj listopada 2014. usvojen je i Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14 ) kojim se uređuje i donošenje planova na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i nacionalnoj razini za poboljšanje energetske učinkovitosti te djelatnost energetske usluge i prava potrošača u primjeni mjera energetske učinkovitosti.

“Dosad usvojenim aktima zakonskog okvira kojim se implementiraju ciljevi energetske učinkovitosti za razdoblje do 2020. godine, a riječ je o strategijama, zakonima, planovima i programima, predviđaju se viši standardi za zgrade i stroži uvjeti za energetsko svojstvo čime se cilja na smanjenje potrebne energije i utvrđuju minimalni udjeli obnovljivih izvora energije, a što u konačnici rezultira planiranim i ciljanim smanjenjem emisija stakleničkih plinova“, ističe gospođa Bobovec.

Postavljen okvir za nZEB standard

Članice EU-a imaju obvezu izraditi zakonski okvir za gotovo nulti standard gradnje. Na naše pitanje o tome kad Hrvatska planira uvrstiti nZEB u svoje zakonodavstvo, gospođa Bobovec odgovorila je: “Utvrdili smo kriterije za “gotovo nula” energetske zgrade u skladu s Direktivom EU-a i postavili uvjete za energetsku učinkovitost tehničkih sustava, sustava automatizacije i upravljanja te dodatno na kvalitetu zraka u zgradama. Spomenute zgrade imaju vrlo visoku energetsku učinkovitost, a ta vrlo niska količina energije trebala bi se u znatnijoj mjeri pokrivati iz obnovljivih izvora u krugu ili u blizini zgrade. Te zgrade definirane su Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, a njihov broj planirat će se u okviru nacionalnog plana čije donošenje predstoji. Njime će se osigurati da s krajem 2018. nove zgrade u kojima su smještena tijela javne vlasti ili su u njihovu vlasništvu budu zgrade približno nulte potrošnje energije, a od kraja 2020. i sve nove zgrade.

Izvor:

Vezani članci

Vezane rubrike

  1. Članci i savjeti

Vezane teme

Vezane aplikacije