Sjedeće garniture – scenografija za druženje

Dnevna soba je najreprezentativnija prostorija stambenog interijera, a sjedeća garnitura predstavlja njen središnji dio, kako u funkcionalnom, tako i u estetskom kontekstu. Priča o nastanku ovog „interijera za druženje“, vodi nas u povijest dizajna.

Od salona do dnevne sobe

Još od vremena rokokoa (18. stoljeće), centar društvenog života francuske aristokracije su bili sofisticirano opremljeni saloni. Upravo tada, javlja se trend grupiranja namještaja za sjedenje – naslonjači i stolci su udaljeni od zida i udruženi u sjedeću garnituru. Ubrzo su im se pridružile i sofe. Novi trend su prihvatile brojne zemlje i kreirale interijer pogodniji za druženje. Početkom 19. stoljeća, bečko građanstvo se našlo u središtu bidermajera, stila koji je naglasio važnost salonske garniture, upravo zbog njene uloge u druženju pripadnika građanske klase.

Saloni modernog vremena su preimenovani u dnevne sobe, suvremeni materijali i inovativne ideje su kreirali namještaj drugačijeg dizajna, u odnosu na povijesno pokućstvo, ali osnovna funkcija tadašnjeg salona – druženje – prenesena je i u današnju dnevnu sobu.

Sjedeće garniture = središte dnevne sobe

Svaki put kada tražimo idealnu scenografiju za druženje i opuštanje, rješenje stiže u jednom od oblika sjedeće garniture. Želite li se relaksirati nakon napornog radnog dana, scenu postavite na idući način – ambijent u kojem dominira udobna sjedeća garnitura (primjerice, dvosjed, trosjed ili kutna garnitura) nadopunite prigušenom pozadinskom rasvjetom i omiljenim repertoarom glazbenih tonova, a dobrodošli su i očaravajući mirisi lavande i sandalovine. Ako se opuštate u društvu knjige, preporučljivo je iza sjedeće garniture smjestiti podnu lampu, čiji će izvor svjetlosti biti usmjeren direktno na knjigu.

Prilikom druženja s gostima ili razgovora u krugu obitelji, namještaj rasporedite na način da formira „zonu“ za komunikaciju, koja se sastoji od nekoliko dijelova sjedeće garniture (primjerice, dva dvosjeda ili trosjed s dvije fotelje) postavljenih jedan nasuprot drugom. Komplementarni dodaci ovoj funkcionalnoj shemi su – atraktivan klub stolić, osvijetljen usmjerenim snopom svjetlosti iz viseće ili podne lampe. Naravno, tu su i nezaobilazno „iće i piće“ koji svaki razgovor čine veselijim.

Govorimo li o bojama koje osvježavaju komunikaciju, svakako treba istaknuti plavu – u svim njenim nijansama. Zelena će vas opustiti, ljubičasta – potaknuti kreativnost, ružičasta – oraspoložiti, narančasta – revitalizirati, crvena ili žuta će kreirati vrlo dinamičan interijer, a neutralni tonovi stvaraju ugodnu atmosferu i prostor koji je idealan za naglašavanje dekorativnih detalja.

Autor: Danica Maričić, BA Econ, a.d’i. za www.dut.hr