U suradnji Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i UPI2M BOOKS objavljena je knjiga Studije o arhitekturi sinagoga u Hrvatskoj autora Zlatka Karača. Na tragu koncepta autorske edicije Studije u kojoj se u omeđenim i tematski profiliranim svescima donose odabrani radovi Zlatka Karača, posvećeni dominantnim temama iz njegova istraživačkog opusa, u ovu je knjigu uvršteno 40-ak ključnih tekstova o baštini sinagoga u Hrvatskoj, od 87 objava koliko ih je autor o tome ostvario u razdoblju od 2000. do 2020. godine.
Konačni izbor radova, raznolikost publikacija – od poglavlja u knjigama, do članaka u časopisima, novinama i zbornicima, simpozijskih priopćenja, TV scenarija, letaka uz javna predavanja, do izložbenih kataloga i kalendara, pokazuju ne samo tematsku širinu problema koje je autor nastojao obuhvatiti, već i njegovo nastojanje da nedovoljno poznatu baštinu sinagoga na različite načine približi što širem krugu čitatelja.
Sinagoge su nesumnjivo najslabije istraženi i gotovo nepoznati segment naše arhitektonske i umjetničke baštine, pri tome i gotovo posve uništen u pogromu holokausta, dijelom i kasnije tijekom poslijeratnog vremena. Stoga je istraživanje povijesti i arhitektonskih osobitosti ove skupine građevina zadatak od osobite znanstvene vrijednosti, pri tome i od važnosti za afirmaciju multikulturalnih i multikonfesionalnih tema vezanih za hrvatske prostore.
U iščekivanju već više puta najavljivanoga međunarodnoga arhitektonskog natječaja ili nekog drugog rješenja za sinagogu i židovski kulturni centar u Praškoj ul. u Zagrebu, autor je ovom knjigom struci želio ponuditi koristan i praktičan priručnik.
- autor: Zlatko Karač
- recenzenti: Snješka Knežević, Zlatko Jurić, Zorana Sokol Gojnik
- urednik: Alen Žunić
- dizajn naslovnice i vanjske opreme: Nedjeljko Špoljar [SDF]
- jezik: hrvatski / engl. summary
- opseg: 228 str.
- format: 28 × 23 cm
- uvez: tvrdi /platno/ovitak
- ISBN: 978-953-7703-41-7
- nakladnik: AF Zagreb/UPI2M BOOKS
- cijena: 200,00 kn
- 40-tak autorskih tekstova
- 3 tematske cjeline: Sinagoge kao baština – Povijest i memorija, Elementi arhitekture sinagoga, Odabrani primjeri sinagoga (obrađeno preko 100 sinagoga)
- 350 raritetnih ilustracija (fotografije, nacrti, faksimili dokumenata)
- opširni engleski sažetak: Studies on the Architecture of Synagogues In Croatia – Selected Papers
- glosarij judaičkih pojmova
- iscrpni popisi izvora, bibliografije, kazala
- o autoru
Iz recenzija:
Ova je knjiga rezultat autorova sustavnog istraživanja i predstavljanja sinagoga u Hrvatskoj započetog još 2000. godine u sklopu izložbe Muzeja za umjetnost i obrt „Historicizam u Hrvatskoj". Bio je to prvi sažeti prikaz uopće o koliko zaboravljenoj, toliko i zanemarenoj temi, a ujedno upozorenje na golem gubitak koji je židovskoj baštini nanijela ustaška vlast Nezavisne države Hrvatske. Zlatko Karač uspio je prezentirati to iznimno spomeničko bogatstvo, iznijeti na vidjelo autore i naručitelje, ukratko: rekreirati dio židovskog života povezanog sa sinagogama, najvažnijim korpusom židovske sakralne baštine. Javnim nastupima, izložbamma i objavama autor
je pokazao što smo imali, što smo izgubili i što se unatoč nemilim vremenima održalo. Ova knjiga najprije je od interesa za nažalost drastičnu smanjenu, a ipak vitalnu židovsku zajednicu Hrvatske, ali i važan doprinos našoj znanosti o umjetnosti i kulturi. U svemu se može mjeriti sa sličnim prikazima u Europi.
DR. SC. SNJEŠKA KNEŽEVIĆ
Ovo hrestomatijsko znanstveno djelo originalno je koncipirana zbirka kritički odabranih autorovih tekstova, s udjelom posve novih neobjavljenih priloga koji dosljedno zaokružuju Karačev istraživački interes u domeni arhitekture sinagoga i umjetnosti judaice u Hrvatskoj. Vrijednost monografije manifestira se i u autoritetu tumačenja vrlo specifične građe kojoj autor pristupa s uzornim znanstvenim prosedeom donoseći mnoge posve nove atribucije, datacijske podatke i valorizacijske postavke vezane uz korpus naše sinagogalne baštine – velikim dijelom uništene i do ovog istraživanja gotovo nepoznate. Uz to, knjiga afirmira dio osobitog, na tlu Hrvatske formiranoga multietničkoga kulturnog pejsaža s višekonfesionalnim spomeničkim supstratom koji svjedoči o otvorenosti naših prostora prema drugačijim kulturnim provenijencijama i naslijeđu manjinskih zajednica.
PROF. DR. SC. ZLATKO JURIĆ
Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj iznimno je slabo obrađeni sloj liturgijske baštine, u najvećem dijelu uništene tijekom II. svj. rata, pa je autorov doprinos njihovome istraživanju jedan od pionirskih koraka u reafirmaciji židovskoga kulturnog identiteta na našem tlu. Mnoge su europske zemlje već napravile svoje registre u holokaustu uništenoga sinagogalnog naslijeđa te je očekivano da se takav istraživački napor dogodi i u Hrvatskoj. Stoga je ova knjiga djelo od nezaobilazne znanstvene važnosti – ne samo u nacionalnim, već i u međunarodnim okvirima. Osim spomenutoga istraživačkog interesa za temu sinagoga koja je zanimljiva raznim strukama, obrada osjetljive dionice židovske povijesti i baštine u Hrvatskoj u današnje je vrijeme i od nesumnjive šire društvene relevantnosti, kao civilizacijska gesta osvješćivanja doprinosa Židova korpusu naše povijesne arhitekture.
DOC. DR. SC. ZORANA SOKOL GOJNIK
O autoru
Prof. dr. sc. Zlatko Karač, mag. ing. arh., rođen je u Vukovaru 1961.; diplomirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1987., gdje je i doktorirao na temi urbanističke baštine. Redoviti je profesor na Katedri za urbanizam AF, znanstveni je savjetnik, član Vijeća doktorskog studija i donedavno prodekan za znanost zagrebačkoga Arhitektonskog fakulteta. Član je Senata Sveučilišta u Zagrebu i član sveučilišnog Vijeća tehničkog područja; bio je recenzent-panelist Hrvatske zaklade za znanost.
Predavao je na Građevinskom i Šumarskom fakultetu, Tehničkom veleučilištu u Zagrebu te na nekoliko poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih studija iz područja arhitekture, povijesti umjetnosti i dr. Bavi se urbanističkim i prostornim planiranjem, posebno konzervatorskom problematikom i zaštitom baštine te poviješću hrvatske arhitekture i urbanizma. Objavio je više od 540 znanstvenih, stručnih i popularizacijskih radova, među kojima su knjige, poglavlja u zbornicima i monografijama, enciklopedijski tekstovi, članci, priopćenja na znanstvenim skupovima, TV scenariji i javna predavanja.
Dobitnik je godišnje Državne nagrade za znanost 2012., a u autorskom timu 2016. i ponovno 2018. međunarodne nagrade Ranko Radović [ULUPUDS, Arhitektonski fakultet Beograd] za teorijski doprinos arhitekturi; laureat je Godišnje nagrade Radovan Ivančević 2019. [DPUH] te Nagrade Grada Zagreba 2019. Bio je voditelj nakladništva AF, uredio je brojne udžbenike i knjige s područja arhitekture; glavni je i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Prostor [WoS/Scopus indeksacije] i član uredništva restauratorskog časopisa Portal.
Projekti su mu nagrađivani i otkupljeni na javnim natječajima; više je puta izlagao na Zagrebačkom salonu, Godišnjoj izložbi ostvarenja hrvatskih arhitekata i dr. Aktivan je u nekoliko stručnih udruga (arhitekata, arheologa, povjesničara umjetnosti i konzervatora), ovlašteni je arhitekt HKA, bio je član Stručnog savjeta UHA-e, Hrvatskog vijeća za kulturna dobra pri Ministarstvu kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Povjerenstava za ocjenu arhitektonskih projekata grada Zagreba i grada Vukovara.
Značajan dio znanstvenog opusa posvetio je istraživanju židovske baštine u Hrvatskoj, inventarizaciji predmeta judaice u našim muzejskim zbirkama i posebno arhitekturi sinagoga, o čemu je objavio preko 80 radova – od knjiga, do brojnih članaka, simpozijskih izlaganja, izložbenih projekata, popularizacijskih predavanja i tribina u ŽOZ, ŽORi te radijskih i TV emisija. Na Filozofskom je fakultetu pri Katedri za judaistiku utemeljio i vodi kolegij Židovi i arhitektura. Kao istraživač surađuje s The Hebrew University of Jerusalem – Center for Jewish Art. Član je KD ‘Miroslav Šalom Freiberger’ te Hrvatsko-izraelskog društva; često piše za židovska glasila, poput ‘Ha-kola’ i ‘Novog omanuta’.
Predgovor urednika
Na tragu koncepta autorske edicije Studije u kojoj se u omeđenim i tematski profiliranim svescima donose odabrani radovi Zlatka Karača, posvećeni dominantnim temama iz njegova istraživačkog opusa, u ovu je knjigu uvršteno 40-ak ključnih tekstova o baštini sinagoga u Hrvatskoj, od 87 objava koliko ih je autor o tome ostvario
između 2000. i 2019. godine. Selekcija je u dijelu publikacija bila nužna već i zbog toga što se neki ‘žanrovi’ nisu mogli jednostavno prevesti u formu knjižnog priloga – poput izložbenih projekata o sinagogalnoj arhitekturi, javnih i sveučilišnih predavanja, okruglih stolova i tribina, radijskih i TV emisija – a dio tekstova je i više puta publiciran u istome ili sličnom sadržajnom formatu, primjerice kada je autor od većih znanstvenih studija, na zamolbu i radi popularizacijskih razloga, pojedina poglavlja prilagođeno objavljivao u židovskoj periodici ili u lokalnim glasilima pojedinih gradova u kojima su nekada postojale sinagoge.
Konačni izbor radova pokazuje ne samo tematsku širinu problema koje je Karač nastojao obuhvatiti, već i iznimnu raznolikost u vrstama publikacija što jasno pokazuje nastojanje autora da nedovoljno poznatu baštinu sinagoga na različite načine približi što širem krugu čitatelja. Od poglavlja u knjigama, do članaka u časopisima, novinama i zbornicima, simpozijskih priopćenja, TV scenarija, letaka uz javna predavanja, do izložbenih kataloga i kalendara… – sve je to za autora jednakovrijedan put širenja novih znanja o židovskoj baštini. Iako u nekim tekstovima ima ponovljenih podataka ili sličnih pasusa, oni su u različitom kontekstu tumačenja bili potrebni.
Gdje to nije bilo nužno, pojedini su dijelovi izostavljeni, a tekstovi su urednički skraćeni.
U najvećoj mjeri pokušalo se zadržati karakter izvornih objava koje smo unatoč heterogenosti nastojali poštivati kao dokument vremena i diferentnog karaktera pojedinih publikacija. Stoga tekstovi nisu ponovno lektorirani, pa s obzirom na duži vremenski raspon njihova nastanka i različite jezične standarde pojedinih tiskovina, može biti manjih neujednačenosti. Također su zadržani i originalni načini pisanja međunaslova, bibliografskih jedinica te citatnih referenci u bilješkama (gdje ih ima). Uz svaki tekst navedeni su podaci o izvornoj objavi.
Prilozi u knjizi autentičnom faktografijom pokazuju stanje istraženosti teme tijekom vremena, pa u starijim radovima za neke sinagoge i lokalitete još nema navedenih autorskih atribucija i datacija (ili su pak bile neprovjerene, a zbog oskudnih izvora ponekad i netočne), dok se u recentnim objavama koje se dotiču istog
primjera nalaze pouzdani podaci. Ponegdje su ipak dodane i manje dopune, jer se autoru činilo važnim da i nove još nepublicirane fakte u nekim tekstovima uvrsti kao korisnu novelaciju. Ipak, ova knjiga predstavlja tek ‘prethodnu objavu’ istraživanja koje još uvijek traje, i u konačnici će rezultirati cjelovitom sintezom na kojoj autor
intenzivno radi.
Tako se u prvom tekstu u knjizi, koji je zapravo bio najava velike izložbe ‘Historicizma’ u MUO-u 2000., spominje broj od 69 tada utvrđenih sinagoga u Hrvatskoj, u kasnijim objavama se već navodi, 70, pa 80… a danas ih je inventarizirano blizu 100! Kod ilustracijskih priloga postupali smo s nešto više uredničke slobode (i vizualne ambicije), pa su slikovni materijali koji su se u više nezavisnih tekstova u izvornicima nehotično ponavljali, gdje god je bilo dostupnih drugačijih inačica, zamijenjeni. S obzirom da format monografijske publikacije omogućuje bogatiju ilustracijsku opremu, uz većinu su priloga dodane i nove slike. Na žalost, tehnička kvaliteta ilustracija nije uvijek adekvatna, no treba uzeti u obzir da je većina fotografija, razglednica, crteža, izvornih projekata ili reproduciranih povijesnih dokumenata stara po stotinjak i više godina te uglavnom dostupna u faksimilima, a ne u originalu.
Pri tome je jasno da tragično uništeni i danas nepostojeći spomenički fond sinagoga više nije moguće iznova kvalitetno fotografirati. Stoga slikovnu građu treba vrednovati primarno kao raritenu historiografsku dokumentaciju o izgledu naših nestalih sinagoga – dakle kao znanstveni ‘aparat’ nužan za tumačenje arhitekture – a manje kao formalnu likovnu opremu knjige, iako ni ljepote, ni emotivne punine u tim starim slikama doista ne nedostaje!
DR. SC. ALEN ŽUNIĆ
