Sastav zida izvana prema unutra:
- Premaz bojom
- Vanjska žbuka, organska
- Podložna žbuka s armaturnim pletivom
- Nosiva ploča s potkonstrukcijom, 12 mm
- Sloj zraka, najmanje 20 mm
- Vanjska toplinska izolacija, lijepljena i/ili učvršćena usadicama („tiplima")
- Masivna konstrukcija vanjskog zida ili sustav drvene građe
- Unutarnja žbuka
Kod ventilirane zidne konstrukcije vanjska je zidna obloga odvojena od unutarnjega nosivog sloja. Ta se konstrukcija uglavnom koristi onda kada bi izvedba ožbukane toplinske izolacije izravno na zidanom zidu bila povezana s građevinsko-fizikalnim rizicima ili kada treba skratiti vrijeme montaže.
Radi se o kompozitnom sustavu, slično kao i kod ožbukanih vanjskih termoizolacija. Nezidana prednja obloga služi zaštiti od vremenskih utjecaja te se vješa kao lagana konstrukcija sa stražnjom ventilacijom pred vanjski toplinski izolirani zid.
Dilatacijske fuge objekta u pravilu se moraju preuzeti u ovješenom sustavu. Osim toga, zvučna se izolacija pročelja može poboljšati za do 10 decibela. Vanjska obloga sa stražnjom ventilacijom jednostavno se može demontirati i zamijeniti.
U usporedbi s ožbukanom vanjskom toplinskom izolacijom, pojedinačni se materijali iz sustava lakše recikliraju pa je ukupna energetska bilanca zgrada povoljnija. Debljine izolacijskih materijala u takvim su sustavima fleksibilne.
Razmjerno lagana konstrukcija pročelja omogućuje određenu neovisnost o tome kakve je vrste nosivi zid. U pravilu vrijede isti zahtjevi glede građevinske konstrukcije kao i kod dvostrukog zida sa neventiliranim zračnim slojem i toplinskom izolacijom.
Premaz bojom
Kao i kod drugih žbukanih pročelja, premaz bojom služi ne samo zaštiti žbuke od atmosferilija nego i kolorističkom oblikovanju. Referentna vrijednost svjetloće gotovo da nije ograničena. Premaz mora svojim kemijskim sastavom biti komplementaran sustavu.
Najčešće se zbog potrebnog elasticiteta uzimaju organski vezane boje.
Vanjska žbuka
Pročelja sa stražnjom ventilacijom žbukaju se organskim žbukama bez cementa jer su one elastične i manje osjetljive na pucanje, s obzirom na izmicanje nosivih ploča.
Najčešće se primjenjuju jednostavne zaribane žbuke fine granulacije od 2 do 3 mm. Ne preporuča se uporaba finih i zaglađenih žbuka granulacije do 0,5 mm.
Vezivni mort s armaturnim pletivom
Kao i kod ožbukanih vanjskih toplinskih izolacija, žbuka za armaturu služi kao prihvatna podloga za žbuku i kao masa u koju se uranja armaturno pletivo.
Ona prekriva fuge spojenih nosivih ploča i tako osigurava jednoličan sloj žbuke bez pukotina. Nosive se ploče mogu ožbukati bez fuga, dilatacije trebaju biti ugrađene svakih 25 metara.
Nosiva ploča s potkonstrukcijom
Kao nosive ploče žbuke koriste se ploče debljine oko 12 mm vezane cementom, s armaturom od staklenih vlakana ili granulatom od staklene pjene. Najčešće su te ploče hidrofobirane radi sprječavanja upijanja kapilarne vlage, ali pritom zadržavaju paropropusnost.
Ploče se tijesno priljubljuju, a fuge se zatvaraju specijalnom masom za fugiranje. Nosive su ploče negorive.
Sloj zraka
Dovod zraka za sloj koji je, ovisno o sustavu, debeo najmanje 20 do 30 mm, osiguran je pomoću horizontalnih odzračnica raspoređenih na gornjem i donjem rubu ovješene konstrukcije. U pravilu moraju odgovarati opsegom 1 do 3 posto površine obložene zidne plohe.
Velik je izazov projektantima da te fuge oblikuju tako da budu „nevidljive" na žbukanom pročelju i neškodljive za konstrukciju.
Sloj zraka omogućuje da voda koja prodire kroz ovojnicu za zaštitu od vremenskih utjecaja može otjecati ili ispariti s njezine unutarnje strane. Tako se toplinska izolacija štiti od izravnog ovlaživanja koje bi oslabilo njezina izolacijska svojstva.
Zaključak
Žbukanje ovojnice sa stražnjim ventiliranjem koja štiti od vremenskih utjecaja vrlo je skupa konstrukcija jer se odzračivanje sloja zraka mora osigurati pomoću fuga.
Kod te se konstrukcije sustav slaže u tankim vezivnim slojevima, a to uvelike ograničava oblikovne mogućnosti za žbukanu površinu, kao i njenu mehaničku obradu. Koloristička sloboda, međutim, razmjerno je velika zbog niske referentne vrijednosti svjetloće.
Izvor: Članak je preuzet iz knjige "O žbuci; Razvoj i izvedba površina", autora Annete Spiro, Hartmuta Göhlera, Pinara Gönüla i objavljen je u suradnji s knjižarom UPI2M BOOKS. Više informacija o knjizi možete dobiti putem niže navedenih kontakata.
