Banke krive za visoke cijene nekretnina i slabu prodaju

  • Novosti
  • Banke krive za visoke cijene nekretnina i slabu prodaju

Koliko se smanjio promet nekretninama govori podatak HNB-a da se ukupan iznos stambenih kredita odobrenih stanovništvu smanjio za čak 700 milijuna kuna u razdoblju od siječnja do listopada prošle godine. S toliko novca moglo se kupiti više od 950 stanova prosječne vrijednosti 100.000 eura.

Banke značajno utječu na broj kupoprodaje na tržištu nekretnina i nije realno očekivati povećanje prometa i značajniji pad traženih cijena sve dok banke ne povuku dva ključna poteza. Prije svega građanima trebaju kredite učiniti dostupnijima, smanjivanjem kamatnih stopa i povećanjem udjela kredita u vrijednosti nekretnine. Banke bi istodobno trebale prestati reprogramirati kredite investitorima i tako ih potaknuti na značajnije spuštanje cijena novih stanova, stoji u priopćenju Domenica Devescovia, voditelja portala CentarNekretnina u mjesečnom izvješću o kretanju cijena nekretnina.

Naime, sve se otvorenije proziva banke da su one te koje, na pomalo umjetan način, održavaju postojeće cijene nekretnina zbog čega je rijetko koji kupac spreman kupiti stan jer mnogi od njih još uvijek smatraju da bi cijene, zbog općenite gospodarske situacije i velikog broja neprodanih stanova, trebale još znatno padati. Istodobno su uvjeti za dobivanje kredita nepovoljni, jer banke traže od 10 do 25 posto učešća kupca u kreditu, odnosno toliko bi vlastitog novca za stan trebao imati sam kupac da bi dobio kredit za ostatak iznosa. Jasno je, međutim, da mnogi koji su voljni kupiti stan i otplaćivati kredit ipak nemaju toliku zalihu gotovine.

A koliko se smanjio promet nekretninama govori podatak HNB-a da se ukupan iznos stambenih kredita odobrenih stanovništvu smanjio za čak 700 milijuna kuna i to u razdoblju od siječnja do listopada prošle godine. S toliko novca moglo se kupiti više od 950 stanova prosječne vrijednosti 100.000 eura. Devescovi u svom osvrtu navodi da su banke precijenile prevelik broj projekata koje su financirale preoptimistično, pa će se zasigurno dogoditi značajni gubici kad se jednom zaustavi reprogramiranje i otpis kredita.

Naime, trenutačno su banke sklone reprogramiranju dugova investitorima koji nisu uspjeli prodati stanove i zatvoriti financijsku konstrukciju te isplatiti dugove bankama. A reprogramiranjem njihovih dugova i dalje njihove kredite mogu proglasiti dobrim te za njih ne moraju izlistavati rezervacije koje im direktno umanjuju dobit. Na takav način, zapravo, i banke i investitori dobivaju na vremenu ne bi li se ipak pronašao kupac i tako na njega prebacio dug, što ponajviše banke priželjkuju jer su fizičke osobe odavno najbolje platiše.

»Veliki utjecaj na tržište ima i psihološki moment, odnosno očekivanja potencijalnih kupaca o budućoj vrijednosti nekretnina koju namjeravaju kupiti, kao i osobna situacija u pogledu zaposlenja i mogućnosti podmirivanja preuzetih obveza u općenitoj gospodarskoj klimi«, stav je Devescovia.

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

VjesnikPreuzeto s: www.vjesnik.hr

Isprintajte stranicu