Slika 1: Neravnomjerna nijansa izvedenih fuga može biti posljedica neujednačene i prekomjerne zapunjenosti fuge ljepilom za pločice.

Postavljanje keramičkih pločica je postupak u kojem se koriste građevinski proizvodi vrlo različitih svojstava. Ovaj sustav mora ispuniti svoju svrhu, prije svega zaštitu dijelova objekta na koje se postavlja kao završna obloga na pod ili zidove te zadovoljiti estetski vanjski izgled. Bitne osobine, zbog kojih su keramičke pločice najčešće korištene kao podne i zidne obloge, su visoka mehanička čvrstoća, otpornost na abraziju, negorljivost, lako i jednostavno održavanje te visoka trajnost, čak i u slučaju izloženosti različitim vremenskim utjecajima.

Norme i propisi koji definiraju svojstva za pojedine proizvode završnih obloga

Pojedinačne građevinske proizvode, koji se koriste za postavu završne obloge od keramičkih pločica, potrebno je odabrati prema namjeni prostora i svojstvima obloge. Prvi uvjet pri izboru je da su proizvodi na tržištu u skladu s važećim normama i propisima. Keramičke pločice moraju zadovoljavati obveznu normu EN 14411, a ljepila za pločice normu EN 12004. Za vodonepropusne materijale koji se ugrađuju na terasama te u područjima s velikim opterećenjem na vlagu već je predviđena norma EN 14891, koja će uskoro biti obvezna. Za fugirne te trajnoelastične mase za brtvljenje dilatacijskih fuga i spojeva nema obvezne norme. Međutim, kako ta dva proizvoda (fugirne mase i mase za brtvljenje dilatacija) imaju važan utjecaj na trajnost obloge, već su u neobveznoj upotrebi europski standardi. Proizvođači fugirnih masa na pakiranju deklariraju sukladnost proizvoda s normom EN 13888, a proizvođači masa za brtvljenje s normom EN ISO 11600.

U skladu s gore navedenim normama proizvoda za obloge od keramičkih pločica definirane su vrijednosti koje su dobivene u ispitivanju tih svojstava te zadovoljavaju tražene kriterije.

Planiranjem vrste keramičkih pločica i dimenzija te planiranjem fuga i dilatacijskih spojeva, kao i odabirom odgovarajućih proizvoda za ugradnju (ljepila, fugirnih masa i masa za brtvljenje), zadovoljili smo osnovni uvjet za trajnu i kvalitetnu oblogu. Sljedeći uvjet je kvaliteta ugradnje, koja uključuje provjeru podloge i adekvatnu pripremu, uzimajući u obzir mikroklimatske uvjete tijekom polaganja i pridržavanje uputa za pripremu proizvoda. Na temelju tih načela za održivost keramičkih pločica uz odgovarajuće postupke ugradnje zajamčena je trajnost podloge. Također se potrebno pridržavati tehničkog izvješća CEN/TR 13548 prema kojem je definirano pravilno postavljanje obloge, tolerancija ravnosti i visine između dviju susjednih pločica te je definirana ravnost podova i zidova kao i širina i popunjenost fuga.


Slika 2: Bijele mrlje na izvedenoj fugirnoj masi kao rezultat iscvjetavanja vapna

Minimalna širina fuge

Završna faza polaganja keramičkih pločica je ispunjavanje fuga fugirnom masom. Širina fuga između pločica mora omogućiti fugirnoj masi, koja je pripremljena u skladu s uputama prozvođača, da potpuno ispuni fugu. Polaganje keramičkih pločica ili ploča od prirodnog kamena bez fuga s direktnim dodirom nije u skladu s normama i nije dopustivo iako je često vidljivo na izložbenim eksponatima i katalozima za keramičke pločice. To je osobito važno pravilo kod polaganja pločica većih formata. Austrijska norma ÖNORM B 2207 dozvoljava minimalnu širinu fuge 1,5 mm, dok smjernice njemačke udruge polagača keramičkih pločica preporučuju širinu fuge ovisno o formatu pločica. Smjernice preporučuju da širina fuga u unutarnjim prostorima bude najmanje 1 % duža od dimenzije pločice, a za vanjsko oblaganje najmanje 2 %.

Za popunjavanje fuga danas se koriste gotovi proizvodi na bazi cementa i polimera koji su dostupni u različitim bojama. Bitne značajke fugirne mase prema zahtjevima norme EN 13888 su: otpornost na habanje, tlačna i savojna čvrstoća, skupljanje i upijanje vode. Fuge su prema svom kemijskom sastavu označene oznakama:

  • CG – cementne fugirne mase
  • RG – fugirne mase na bazi umjetnih smola (polimerne ili reakcijske).

Cementne fugirne mase podijeljene su u dva razreda: standardne s oznakom CG1 te poboljšane oznake CG2, koje imaju smanjenu apsorpciju vode i povećanu otpornost na habanje.

Pri odabiru fugirne mase treba uzeti u obzir uvjete kojima će keramičke obloge biti izložene. Posebno se naglašava vodonepropusnost ili hidroizolacija, otpornost na toplinu, sredstva za čišćenje, kemijska sredstva kao i otpornost na plijesan i bakterije. Treba upozoriti da upotreba vodonepropusnih fugirnih masa na bazi reakcijskih smola (najčešće epoksidnih) ne jamči vodonepropusnost obloge u cjelini. Vodonepropusnost ugrađene obloge zajamčena je kontinuiranim slojem hidroizolacijskih proizvoda ispod keramičkih pločica u skladu s normom EN 14891 te pravilno izvedenim spojevima između poda i zida, zida i zida, kao i dilatacijskih spojeva i spojeva s drugim građevinskim elementima (okapni limovi, slivnici, balkonska vrata…).

Ugradnja fugirne mase

Fugirne mase su gotovi proizvodi koje treba pripremiti i ugraditi prema uputama proizvođača. Najčešće se upotrebljavaju cementne mase koje sadrže, osim hidrauličkog veziva, i pigmente za boju, mineralna punila te specijalne polimerne dodatke. Prilikom izvedbe fugiranja potrebno je uzeti u obzir vrstu keramičkih pločica ili prirodnog kamena od kojih je podloga izvedena. Kod fugiranja prirodnog kamena moguće su pojave reakcije između veziva u fugirnoj masi i minerala u kamenu, što ima za posljedicu neželjenu promjenu boje uz rubove kamenih ploča. Posebna pozornost potrebna je kod fugiranja neglaziranih pločica jer upojna površina upija fine čestice i vodu iz fugirne mase koje se zadržavaju u porama pločica.

Ove vrste pločica od prirodnog kamena potrebno je prije fugiranja površinski zaštititi. Pravilo u praksi je da se obloga fugira
kad nema vlage u podlozi. Vrijeme sušenja položene obloge prije fugiranja ovisi o vrsti podloge, vrsti korištenog ljepila, vrsti i formatu pločice, širini fuge i temperaturi prostora. Gotova keramička obloga stavlja se u upotrebu nakon određenog vremena kad je spremna za očekivana opterećenja. Osim mehaničkih opterećenja, očekuje se i kemijsko opterećenje zbog korištenja kemijskih sredstava za čišćenje. Najčešća vrsta opterećenja je visoka vlažnost i vremenski uvjeti na vanjskim oblogama. Posljedice gore navedenog opterećenja mogu biti veća oštećenja obloge kao što su odvajanje i pucanje pločica. Također su često vidljive i promjene boja po rubovima ploča prirodnog kamena, ali i pojava neravnomjerne boje fugirne mase između keramičkih pločica. U nastavku dajemo kratko objašnjenje pojave koja je vidljiva na cementnim fugirnim masama kod neravnomjernog tona izvedene fugirne mase između pločica. Ova pojava može lako nastati nakon fugiranja zbog neadekvatne pripreme ili ugradnje fugirne mase. Na proces vezanja i stvrdnjavanja fugirne mase te na njezin jednoličan izgled imaju utjecaj sljedeći čimbenici:

  • udio vode koji se dodaje za pripremu fugirne mase
  • temperatura i vlažnost zraka u prostoriji
  • prekomjerna zapunjenost fuge ljepilom za pločice
  • neravnomjerna zapunjenost fuge masom za fugiranje
  • neravnomjerna upojnost keramičkih pločica
  • vrijeme od ugradnje fugirne mase do početka čišćenja i završne obrade fugirne mase
  • količina i čistoća upotrijebljene vode prilikom čišćenja.

Na keramičkim pločicama u unutrašnjim prostorima neujednačena boja fuga najčešće je posljedica neravnomjernog sušenja ugrađene fugirne mase. To ponekad možemo primijetiti pri ugradnji upojnih pločica koje imaju nejednaku upojnost na rubovima (glazirani i neglazirani rubovi). Rezultat takvih rubova je neravnomjerno upijanje vlage iz svježe fugirne mase, a time i neravnomjerno sušenje fugirne mase. To je razlog nastajanja nejednolike boje fuga, što nije u ovom slučaju posljedica iscvjetavanja, već različiti uvjeti u kojima nastaju minerali cementa pri hidrataciji. Konkretno, keramičke obloge izložene
vanjskim utjecajima mogu imati svjetlije fuge neravnomjerne boje. Razlog je nastajanje bijelih soli na površini cementne
fugirne mase, što nazivamo iscvjetavanje ili eflorescencija. Kada je ova pojava vrlo izražena, lako su uočljive izlučevine bijele boje.

Iscvjetavanje je česta pojava na vanjskim oblogama

Iscvjetavanje je fizikalno-kemijski proces koji se odvija u slučaju da su ostvareni potrebni uvjeti. Prvi je uvjet prisutnost soli topivih u vodi koje putuju s vlagom. Ove su soli uvijek prisutne u materijalima na bazi portland cementa jer iz cementnog veziva u reakciji s vodom, osim minerala cementa kao produkta hidratacije, također nastaje i vapno Ca(OH)2. Hidratacija cementa je dugotrajan proces koji traje godinama, zato nastalo vapno predstavlja dugotrajan rezervoar topivih soli. Vapno u doticaju sa zrakom karbonizira u manje topiv kalcijev karbonat bijele boje. Opisana reakcija najčešći je razlog nastanka svjetlijih nijansi na ugrađenim fugirnim masama. Samo je iznimno moguć nastanak i drugih topivih soli koje mogu doći iz proizvoda za čišćenje ili iz podloge.

Drugi uvjet za iscvjetavanje je prisutnost vlage koja mora biti dostupna u dovoljnoj količini da se sol otopi. Ovo stanje je svakako više nego zadovoljeno u svim slučajevima keramičkih pločica koje su postavljene na vanjskim površinama. Vlagu unosimo prilikom pripreme ljepila kojim se keramička pločica lijepi na podlogu te ugrađenom fugirnom masom. Vlaga može biti prisutna i u podlozi. Posljednji uvjet za iscvjetavanje je poroznost materijala koji omogućuje migraciju otopljenih soli na površinu. U materijalima na cementnoj osnovi (također i kod fugirnih masa) pore su uvijek otvorene, što uz prisutnost mikropukotina omogućuje prijenos vlage na površinu. Na taj način izloženost ciklusima vlaženja (padaline) i sušenja uzrokuje isparavanje vlage i dovodi do kristalizacije soli ili iscvjetavanja na površini fuge.
Da bi se izbjeglo iscvjetavanje, potrebno je spriječiti migraciju topivih soli na površinu, a ako je moguće, i nadzirati ostale navedene činjenice. Ipak, teško je u potpunosti izbjeći ovu pojavu. U praksi se na vanjskim površinama najčešće upotrebljavaju keramičke pločice s najnižom vodoupojnošću, dok se prethodno za zaštitu estriha od vlage ispod keramičkih pločica koriste hidroizolacije na bazi cementa. Stoga, prilikom ugradnje keramičkih pločica sva vlaga unesena cementnim ljepilom i fugirnom masom, tj. zaostala vlaga može se isušiti jedino kroz fuge.

Cementna masa korištena za zapunjavanje fuga tako preuzima sav prijenos vlage i otopljenih soli. Opisano je također zbog čega se u zadnje vrijeme najčešće opaža pojava iscvjetavanja na keramičkim oblogama. Naime, na hidroizoliranu podlogu ugrađuju se keramičke pločice s niskim upijanjem vode uz upotrebu ljepila i fugirnih masa na bazi portland cementa. Značajno manja pojava iscvjetavanja vidljiva je prilikom korištenja proizvoda na bazi brzovezujućih aluminatnih veziva uzimajući u obzir zahtjev za potpunom popunjenosti prostora između keramičkih pločica i hidroizolacija. Iscvjetavanje vapna je bezopasna pojava, iako može biti estetski uznemirujuća.

Postupak čišćenja mrlja od iscvjetavanja već je poznat, ali je neophodno da ga korisnik ponavlja tijekom duljeg vremenskog razdoblja. U praksi se također upotrebljavaju sredstva za ublažavanje pojave iscvjetavanja korištenjem sredstava za hidrofobiranje.

Autor: Vera Verbovšek Judež, univ. dipl. kem.

Vera Verbovšek Judež je 25 godina radila u Institutu građevinarstva Slovenije (Zavodu za gradbeništvo Slovenije) kao vodeći stručnjak za područje ljepila i masa za fugiranje, mortove za sanacije, mortove s mineralnim vezivima za zidanje i žbukanje kao i za aditive za betone.

Izvor: MAPEI CROATIA d.o.o.

MAPEI CROATIA d.o.o.
MAPEI CROATIA d.o.o.
Internet adresa

Društvene mreže

Prodaja i tehnička podrška na području cijele Hrvatske.
{{ errors.name[0] }}
{{ errors.email[0] }}
{{ errors.location[0] }}
{{ errors.phone[0] }}
{{ errors.message[0] }}
Zapamti me

Vaš upit je uspješno poslan! Kopija upita je poslana na Vašu e-mail adresu. Očekujte odgovor u roku od 24 - 48h. Ukoliko odgovor niste dobili, kontaktirajte nas na e-mail adresu koju smo naveli u kopiji upita.
Izdvajamo

Izdvojeni proizvodi